Stambena zgrada bez vlastitog parkinga je i donekle prihvatljiva stvar, ali vlaga u stanu na desetom spratu se stvarno ne može tolerisati, započinje priču Sanjin Hodžić, vlasnik stana u jednom novoizgrađenom sarajevskom naselju.

“Pločice u kupatilu otpadaju u serijama, spavaće sobe nisu uslovne za boravak, kupovina ovog stana mi je najveća greška koju sam napravio u životu. Kada smo se uselili u zgradu automobile smo mogli parkirati na jednoj čistini za koju nam je rečeno da će biti asfaltirana, ali za nekoliko mjeseci podignuta je ograda i tu se sada nalazi druga zgrada“, navodi Hodžić.

Savremena arhitektura u Sarajevu je tema koja postaje sve aktuelnija i u profesionalnim i u akademskim krugovima, iz razloga što su sada poteškoće svakodnevnog življenja u gradu, uzrokovane savremenom izgradnjom puno intenzivnije.

Upitne dopune planova

Kao najaktuelniji problem izdvaja se nagla ekspanzija komercijalnih trgovinskih centara i masovna izgradnja stambenih naselja, kao rezultat „ad hoc“ izmjena i dopuna postojećih usvojenih regulacionih planova, objašnjava docent profesor doktor na odsjeku za arhitekturu Emina Zejnilović.

Profesorica Zejnilović navodi da je Sarajevo postalo svojevrsna laboratorija arhitekture koju akademska zajednica koristi za istraživanje, jer veliki broj novoizgrađenih objekata ne odgovara na adekvatan način funkcionalnim zahtjevima projekta.

„Nažalost, ta istraživanja ostaju unutar akademske arene, i nemaju uticaja na praksu. Naravno, ovo nije samo pojava koja se vezuje isključivo za Sarajevo, već i za ostale postsocijalističke gradove u regionu poput Skoplja, Prištine, Podgorice… koji su također u potrazi za novim arhitektonskim identitetom“, kaže Zejnilović.

Osim novogradnje koja uglavnom zadovoljava fizičku formu stambenih objekata, sa funkcionalnošću na drugom mjestu, također, ozbiljne probleme predstavlja nedovoljan broj parking mjesta i preopterećivanje saobraćajne infrastrukture.

„Novoizgrađena stambena naselja značajno opterećuju postojeću saobraćajnu infrastrukturu u gradu, koja kao takva ne može da odgovori novom prilivu stanovništva i vozila, a koji sada već ozbiljno otežavaju svakodnevno kretanje u gradu“.

I dalje velika potražnja

Pored navedenih okvirnih nedostataka stanova u novogradnji, i dalje je velika potražnja na tržištu nekretnina.

„Nema stana u novogradnji koji se neće prodati, banke nude izuzetno povoljne kredite i kamatne stope, tako da i građani koji već posjeduju nekretninu odlučuju kupiti drugi stan u novogradnji. Novi stan može biti slobodan maksimalno do godinu dana, prioriteti kupaca su različiti, tako da neki preferiraju novi stan, a neke interesuje već poznata urbana gradska jezgra“, navodi Edina Zukić iz agencije za nekretnine Bauland.

Arhitektura je društveni proizvod, pa i ova savremena puna manjkavosti je refleksija aktuelnih prilika u državi.

Problem ekspanzije nefunkcionalnih objekata sa kojima se suočava Sarajevo, preživljava i cijeli postsocijalistički region, koji je i dalje u potrazi za novim društvenim a samim tim i arhitektonskim identitetom.

„Arhitektura i društvo su u recipročnoj konekciji, što znači da arhitektura takva kava jeste diktira i utiče na standard i kvalitet življenja. Parcele na kojima se grade stambeni objekti koje su limitirane svojim urbanističkim gabaritima, kako prostorno tako i oblikovno, problematična orijentacija objekata, projektovanje sadržaja prizemnih etaža koji svojim funkcionalnim karakterom ne komuniciraju sa neposrednim javnim prostorima, nedostatak zajedničkih javnih prostora u neposrednoj blizini stambenih objekata, odsustvo ili nedovoljno prisustvo zelenih površina su samo neka od pitanja sa kojima se suočavaju stanovnici Sarajeva“, zaključuje profesorica Zejnilović.

Fasada od stana

Sanjin ne krije da renovira stan samo zbog prodaje, kaže da je spreman živjeti u manjem stanu u obližnjem naselju koje je izgrađeno 1980-tih godina, jer mu nedostaje urbani duh života i funkcionalnost urbanističkog plana.

„Sanirao sam kupatilo, vlagu upravo rješavam, ali iskreno, izgubio sam volju da živim u tom stanu. Ne doživljavam ga kao dom, jer nisam dobio ništa od onoga čemu sam se nadao, od svega imam samo lijepu fasadu“, govori Sanjin Hodžić.

Danas novu izgradnju diktiraju investitori, a arhitekte i arhitektura kao profesija imaju malo utjecaja na projektantske odluke.

Izvor: Al Jazeera

Izvor

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here